Kurkuma – upotreba, zdravlje, mršavljenje

Kurkuma je postala broj 1 svih zdravih biljaka na svetu! Ona pruža toliko širok raspon zdravstvenih prednosti da je to jednostavno zapanjujuće!

Kurkuma sadrži kurkumin, identificiran kao osnovni aktivni sastojak, koji postiže više od 150 potencijalno terapijskih delatnosti, a uključuje antioksidativna, protuupalna i antikancerogena svojstva. Ne postoji niti jedan drugi prirodni sastojak na svetu koji je efikasniji za smanjenje upala u telu od kurkume!

Ali morate se postarati da moćnu kurkumu vaše telo koristi pravilno. U tu svrhu morate naučiti kako da je konzumirate.

Kao prvo, nabavite kurkumu eko uzgoja u prahu, lako se nalazi i lako se dozira. Ne morate se zamarati sa svežim korenom kojeg se u zadnje vreme može kupiti u bio trgovinama. Koren kurkume mnogo liči na koren đumbira i slično se i priprema (ista biljna porodica).

Kurkuma je topiva u ulju, što znači da biste je trebali kombinovati s nekom masnoćom za optimalnu apsorpciju hranjivih tvari!

Priprema se najčešće s organskim devičanskim uljem kokosa ili ekstra devičanskim maslinovim uljem. Dnevna preporučena količina kurkume bi iznosila od 3 g do 10 g (zbrojite direktno uzimanje i dodavanje hrani), s vremenom se još malo može povećati.

Dakle, otprilike 1 kašićica kurkume je preporučeni dnevni unos za odrasle. Za maksimalno delovanje trebali biste to uzimati na dnevnoj bazi ili barem tri puta nedeljno.

Starije osobe i deca mlađa od 6 godina trebala bi smanjiti dozu na pola (1/2 čajne kašičice)jednom nedeljno prvi put, a zatim povećati iznos do doze koja odgovara pojedincu. Ako kurkuma uzrokuje probavne smetnje ili nepoželjne reakcije,  posavetujte se s lekarom.

Važno: Kombinujte kurkumu i crni biber kako biste poboljšali delovanje. Kada se ovo uzme zajedno, biber povećava bioraspoloživost kurkume od 2000%!

Nikad ne uzimajte ovu mešavinu na prazan želudac. Ako se borite sa kamenom u žuči, konsultujte se sa lekarom pre nego što kurkumu dodate u svoj prehrambeni plan (kurkuma povećava proizvodnju žuči i može pogoršati vaše stanje).

Nemojte je kombinovati s lekovima protiv zgrušavanja krvi poput aspirina, ibuprofena ili varfarina (marivarin, martefarin), jer kurkuma takođe razređuje krv.

Koji je najbolji oblik konzumiranja?

Takođe poznati recept je onaj dr C. Anderson: Pomešajte četvrtinu čajne kašičice kurkume s polovinom čajne kašičice maslinovog ulja. U to dodajte veći prstohvat svežeg samlevenog crnog bibera. Ta tri sastojka pomešajte u šoljicu. Možete ovu smesu konzumirati samu, ali ju i dodavati raznim jelima, supama i salatama. Samo pripazite da ako ih koristite u kuvanim jelima, da ove sastojke ne prokuvate previše, već da ih dodate na samom kraju. Ako ih konzumirate same, pomešajte ih s malo vode.

Popularan je i čaj od kurkume:

1 šoljica tople (ne vruće) vode, četvrtina čajne kašičice kurkume; Sok od pola limuna; Prstihvat cimeta; 1/8 čajne kašičice meda; kašičica kokosovog ulja.

Priprema: Nakon što zagrejete vodu, dodajte kurkumu, limunov sok i med, kašičicu kokosovog ulja i dobro promešajte. Kurkuma će se smesta spustiti na dno šoljice, tako da i dalje nastavite mešati vodu dok pijete i tako ćete iskoristiti sve prednosti kurkume. Pobrinite se da vodupopijete dok je još topla.

Dodavanje kurkume kod kuvanja je vrlo popularno i praktično jer ona daje lepu žutu boju, a nema ukus koji preuzima aromu jela. Kurkumu možete koristiti u pripremi slatkih i slanih jela. Možete je dodati u rižoto, voćne salate, salatne dresinge, jela od povrća, sosove, kus kus, krompir, palačinke, kolače… Obično je dovoljno samo 1/2 – 1 kašičica kurkume. Nemojte preterati, jer će jelo imati previše intenzivan miris.

Kurkumu, kada je to moguće, dodajte jelima pri kraju jer ćete tako maksimalno sačuvati njenalekovita svojstva.

Izvor: Stil

Ferrero Rocher od samo tri sastojaka

https://www.taste.com.au

Ferero Roše je čokoladni slatkiš koji proizvodi italijanska multinacionalna kompanija Ferero. Predstavljen 1982. godine, slatkiš se sastoji od celog pečenog lešnika u ljusci ispunjenoj filom od lešnika i pokrivenoj mlečnom čokoladom i seckanim lešnicima. Svaki ima 73 kalorije i pakuje se u posebnu zlatnu foliju. Ferero je takođe poznat po proizvodima kao što su Nutela, Kinder Surprise i Tik Tak.

Recept za domaći Ferrero Roše od samo tri sastojaka. Potrebno je:

200g seckanih lešnika

200g lešnik napolitanki

200g nutele

Lešnik napolitanke izmrvite, dodajte seckane lešnike, a zatim i  nutelu. Mešajte dok dobro ne sjedinite smesu. U početku će vam se to činiti nemoguće, ali budite uporni i isplatiće se. Kada napravite kompaktnu smesu, stavite je u frižider da se malo stegne. Kada se smesa malo stegla, izvadite iz frižidera i napravite kuglice veličine koja vama najviše odgovara. Kao dekoraciju kuglice možete uvaljati u otopljenu čokoladu i mleveni lešnik. Iznenadićete se koliko ukus podseća na pravi Ferrero Rocher.

Beli luk-lekovita biljka

Foto:Depositphotos

Beli luk (Allium sativum)  je začin za koji naš narod zna da je lekovit, pa ga primenjuje u velikim količinama tokom zimskih meseci. Njegov blizak rodjak je crni luk. Koristi se hiljdama godina unazad. Davan je atletičarima na Olimpijskim igrama u Antičkoj Grčkoj da im poveća mišićnu snagu i smanji umor. Iz Grčke se proširio na Indiju, a odatle na Kinu. U Indiji se smatrao afrodizijakomDanas se najčešće koristi kod srčanih oboljenja (ateroskleroze, hipertenzije ili oboljenja koronarnih arterija). Velika metanaliza obavljena 2015. na 17 kliničkih studija je pokazala da primena belog luka dovodi do snižavanja i sistolnog i dijastolnog  krvnog pritiska. Jedna druga studija iz 2016. je pokazala isti efekat, ali uz to i sniženje nivoa holesterola, kao i značajnu stimulaciju imuniteta.

Jedan rad objavljen u 2016 godini je potvrdio odličan efekat ekstrakta belog luka, koji je odstojao u ulju, na stimulaciju funkcije T limfocita prirodnih uboica (Natural Killer ili NK ćelije), koji su najvažnije ćelije u odbrani od virusnih infekcija i maligniteta. Ovo je dalo osnova da se beli luk proučava u inhibiciji nastanka brojnih malignih tumora, ali i njihovom lečenju. Najvažniji sastojak belog luka  je dialil disulfid (DADS) – on daje karakterističan miris belom luku, suzbija rast ćelija tumora dojke. Daleko najefikasnija kombinacija u prevenciji kracinoma dojke je kombinacija belog luka i selena (organoselen). Alicin, drugi aktivni sumporni sastojak belog luka, dovodi do apoptoze ćelija karcinoma debelog creva. Weizmann Institute u Nemačkoj leči pacijente od raka belim lukom godinama. Aktivna supstanca za ubijanje tumora je alicin.

 Lekari sa odeljenja za urologiju u Pekingu su objavili rad 2013 godine, koji pokazuje znatno smanjen rizik od karcinoma prostate u muškaraca sa visokim unosom belog luka.  Takodje, ljudi koji su jeli presan beli luk (termička obrada značajno smanjuje njegove pozitivne efekte) najmanje dva puta nedeljno tokom 7 godina,  imali su 44% manji rizik od nastanka karcinoma bronha. Jedna druga studija iz SAD pokazuje da sumporni sastojci belog luka efikasno uništavaju maligne ćelije glioblastoma, malignog tumora mozga.

Beli luk poseduje i antizapaljenska svojstva, pa studija sa King’s College London pokazuje nižu učestalost osteoartiritisa kod osoba koje jedu veće količine belog luka. Ispitivanje 1000 identičnih blizanaca je pokazalo nižu učestalost osteoartitisa u onih sa visokim unosom supornih komponentni belog luka. Veći deo onoga što važi za beli luk, važi I za crni luk.

Kod žena sa infekcijama mokraćnih puteva, koje ne reaguju na antibiotike, alicin je pokazao izuzetno dobar efekat. Isto važi za stafilokok koji je rezistentan na antibiotike. U istraživanju iz Norveške na 18 800 žena su pokazali da prevremeno rodjena deca od majki koje uzimaju veće količine belog luka, imaju manje infekcija u periodu posle  porodjaja.  U istraživanju u SAD-u, pokazan je odličan preventivni efekat davanja belog luka na nastajanje prehlade.  Beli luk deluje i na gljivice i parazite. Dakle, beli luk deluje na brojne bolesti, od teranja vampira do raka. Najkorisniji je kao svež ili odležao u nekom ulju, savetuje se maslinovo, jer oleokanteni iz njega imaju takodje antitumorske efekte. Prženje znatno umanjuje dobre efekte belog luka. Kad god se ustručavate da uzmete beli luk zbog mirisa, pomislite kakve sve prednosti ima. Problem neugodnog zadaha nakon konzumacije luka možete rešiti žvakanjem peršunovog lišća, zrna kafe ili komorača. 

Tekst preuzet sa bloga banenestorovic.blogspot.com

Masti u ishrani

https://www.helpguide.org/articles/healthy-eating/choosing-healthy-fats.htm/

Masti su esencijalan makronutrijent. Slično proteinu, postoje esencijalne i neesencijalne masti i glavni fokus unosa bi trebao da bude na onim koje su esencijalne. Sadrže 9 kCal po 1 gramu, i zbog toga mala količina masti donosi mnogo kalorija. Glavne funkcije u kojima su masti direktno uključene su: pravilan rad nervnog sistema jer čine ovojnice samih nerava, normalan nivo hormona jer su prekusori za veliki broj hormona u telu, energetska uloga gde masti obezbedjuju najveći deo energije tokom perioda bez UH, gradivna uloga gde čine sam ćelijski zid naših ćelija itd.
Masti se dele na zasićene, nezasićene i trans masti.

Zasićene masti se pretežno nalaze u životinjskim izvorima i čvrste su na sobnoj temperaturi. Nisu direktno loše po naše zdravlje i neke od zasićenih masti su veoma značajne za optimalno zdravlje.

Nezasićene masti se pretežno nalaze u biljnim izvorima i tečne su na sobnoj temperaturi. Njihov značaj je najveći jer su neke od njih direktno esencijalne i moraju biti unete hranom ili ih naše telo neće imati na raspolaganju.  One se dalje dele na mononezasićene i polinezasićene , a polinezasićene se kasnije dele na više vrsta od kojih je najznačanija grupa omega 3 masti, koje su esencijalne i imaju veliki broj funkcija u telu, od regulacije lipida u krvi do smanjenja upalnih procesa u telu. Ishrana većine ljudi na našim prostorima manjka u unosu ove cele grupe masti.

Trans masti su veštački stvoren tip masti, koji se inače ne nalazi u hrani, nastaju kada se vrši hidrogenizacija biljnih ulja kako bi se stvorila od njih stvorila mast koja je stabilna na sobnoj temp i tada kao nusprodukt nastaju trans masti. One su povezane sa rizikom od srčanih bolesti i zbog toga bi trebalo da njihov unos bude totalno izbačen ili sveden na minimum. Generalno se nalaze u svim industrijski prerađenim proizvodima.

Dnevne potrebe za mastima za se određuju nakon potreba za proteinima i UH i zbog toga najviše zavise od ta dva parametra, ali bez obzira na to, njihov unos bi trebao biti unutar ovih vrednosti:
od 15 do 40% dnevnog kalorijskog unosa, sa tim što kada je procenat manji, najveći unos masti bi trebao da bude iz nezasićenih masti i uz obaveznu suplementaciju omega 3 mastima, dok kada je procenat veći obrnuto je.
Zasićene masti bi trebalo da čine oko 15% ukupnog unosa masti, dok nezasićene treba da budu na oko 80%, a trans masti što bliže 0%.

Kako izračunati dnevne potrebe za ugljenim hidratima

https://www.medicalnewstoday.com/articles/amp/320959

Ugljeni hidrati su bitan, ali ne i esencijalni makronutrijent. Kao i protein, imaju 4 kalorije po jednom gramu. Glavna uloga ugljenih hidrata je energetska, i zato je manjak njih u ishrani često vezan za nedostatak energije.

Ugljeni hidrati se dele na proste i složene. Prosti ugljeni hidrati su šećeri iz bilo kog izvora. Nije bitno iz koje namirnice šećer dolazi, jer je on uvek iste hemijske structure, bitno je šta dolazi sa tom namirnicom. Npr., šećer iz čokolade je isti kao i šećer iz jabuke, samo što sa čokoladom dolaze i trans masti, mnogo kalorija i malo vitamina i minerala, dok sa jabukom dolazi malo kalorija, mnogo vlakana i vitamina. Ova vrsta UH treba da čini manje od 15 % dnevnog unosa ugljenih hidrata.

Složeni ugljeni hidrati su skrob i dijetalna vlakna. Skrob je rezervni oblik energije kod biljaka i on se u suštini sastoji od velikog broja šećera koji su povezani u grupe zbog čega mu je potrebno mnogo više da se svari nego običan šećer. Ova vrsta UH treba da čini 85+% dnevnog unosa ugljenih hidrata.

Potrebe za UH zavise od vrste i količine fizičke aktivnosti osobe. 30-60% dnevnog kalorijskog unosa treba da bude iz UH. Fizički  aktivne osobe bi trebale da budu bliže 60%, dok manje fizički aktivne osobe treba da budu bliže 30%.

Tačna količina UH se izračunava na sledeći način, uzećemo osobu čije  su dnevne potrebe kalorija 2000, i ta osoba je relativno aktivna, znači njoj je u opsegu potrebno oko 45 %UH u odnosu na dnevni unos kalorija. To se izračunava ovako : 2000×0,45=900kcal, i onda samo taj broj podelimo sa kalorijskom vrednošću 1 gr UH (to je 4 kcal) i dobija se jasna količina u gramima. 900/4=225 gr UH bi ta osoba trebalo dnevno da unese.

Protein-zašto i koliko

https://thriveglobal.com/stories/what-can-your-protein-do-for-you/amp/

Protein je esencijalan i najvažniji makronutrijent bez koga čovek ne može dugo da živi. Funkcija proteina u telu je mnogobrojna i iz toga proističe njegov značaj u ishrani, zadužen je za izgradnju i održanje mišićne mase, sve enzimske procese, pravilan rad imunog sistema i još hiljadu funkcija u ljudskom telu.

Gradivni blokovi svakog proteina su aminokiseline, i u našoj ishrani je zastupljeno 20 različitih aminokiselina. One se dele na esencijalne aminokiseline koje ljudsko telo nije u mogućnosti da stvori samo i moramo ih unositi kroz ishranu, zbog čega su najvredniji izvori proteina upravo oni koji imaju mnogo esencijalnih aminokiselina, kao i na neesencijalne aminokiseline koje telo može da stvori samo i nisu direktno neophodne za unos ishranom, ali svaki izvor proteina sadrži i jedne i duge aminokiseline.

Dnevne potrebe za proteinima zavise od telesne težine i vrste fizičke aktivnosti.

Opšta populacija treba da unosi 1-1,5gr proteina po kg telesne mase.

Osobe koje treniraju dominantno aerobno, znači prvenstveno za kondiciju i izdržljivost( trčanje na duže staze, biciklizam, plivanje…) treba da unose 1,5gr proteina po kg telesne mase.

Osobe koje treniraju dominantno anaerobno, prvenstveno snagu, mišićnu masu ili eksplozivnost( bodibilding, powerlifting, sprintevi…) treba da unose 2gr proteina po kg telesne mase.

Tokom deficita kalorija, potreba za proteinima raste i tada se na ove tri vrednosti dodaje 0,2 gr/kg telesne mase, znači za nekoga kome su potrebe 1,5 gr/kg, dodaje se 0,2gr/kg telesne mase, i dobije se 1, 7 gr/kg telesne mase.

Prolećno čišćenje organizma

Obilne trpeze dovode do preopterećenosti organizama.
Naša tela su impresivne mašine za čišćenje, međutim, u današnje vreme sve češće postaju sprečena da obavljaju svoje funkcije ukoliko jedemo previše prerađene i masne hrane koja blokira sistem ili smo izloženi velikom opsegu štetnih hemikalija koje se nalaze svuda oko nas.

Detoksikacija obezbeđuje “servisiranje” našim telima, kao što bismo servisirali neki tehnički uređaj ukoliko ne radi kako treba.

Sam proces detoksikacije može trajati 24h, tri dana, sedam dana, dve nedelje ili punih mesec dana, u zavisnosti od toga koji vremenski okvir Vam zvuči ispravno i u okviru kojeg ćete se najprijatnije osećati.

Plan ishrane:

-U toku dana se konzumira isključivo salata podeljena na 4-6 obroka

-Preporučuje se konzumiranje minimalno 3 litre čaja na dnevnom nivou, dok je voda za piće zabranjena

Čaj se priprema tako što se na 3 litre ključale vode doda šaka svežeg peršuna i dve kesice zelenog čaja. Ohlađeno piti u toku dana.

Priprema salate:

Izrendajte jednu veću cveklu, dve šargarepe, komadić celera, jednu kiselu jabuku (približno jednake količine svake namirnice) i tome dodajte šaku svežeg peršuna, komadić izrendanog svežeg đumbira, malo jabukovog sirćeta ili sok od limuna, 200 gr. barenog pilećeg mesa, 5 barenih belanaca, 100 gr. posnog sira i jednu supenu kašiku lanenog semena.

Napomena: salata se priprema u potpunosti bez soli i industrijskih začina.

Preporučuje se da svakog drugog dana popijete supenu kašiku hladno ceđenog maslinovog ulja.

Osim što ćete izgubiti nekoliko kilograma, rešićete se suvišne vode iz organizma, osećaćete se poletnije i zdravije.

Srećno…